• hr
  • en
  • de
  • it
  • fr

Kultura

Grad Kastav se oduvijek s pravom ponosio svojom kulturnom baštinom, a kulturne su manifestacije i danas najprepoznatljivije obilježje grada. Kastav je tijekom drugih stoljeća sačuvao znatan dio svojih kulturno-povijesnih spomenika i tradicija, a svaka je nova generacija Kastavaca tome mozaiku kulturnoga blaga dodavala poneki nov kamenčić.

Kastav se može pohvaliti vrlo razvijenom glazbenom tradicijom, kao i drugim vidovima, najvećim dijelom amaterskoga, kulturnoga rada. Na zasadima kastavskoga kulturnoga amaterizma nikle su tijekom proteklih desetljeća manifestacije Kastafsko kulturno leto, Festival gitare i Kastav Blues Festival, koje se ubrajaju među najbolje ljetne manifestacije u ovoj regiji. Počeci međunarodnoga festivala kulture Kastafsko kulturno leto sežu u 1992. godinu, a Festival gitare se s iznimnim uspjehom održava od 1997. godine. Kastav Blues Festival, kao jedinstvena i najveća glazbena manifestacija ovoga profila u regiji, a i šire, prvi se puta održala 2008. godine otkada Kastav postaje neizbježna glazbena postaja kako eminentnih glazbenika, tako i sve brojnijih slušatelja i ljubitelja bluesa.

Po svojim su uspjesima i izvan granica Kastavštine poznate i amaterske glazbene družine - Glazbeno društvo Spinčići, muška i ženska Klapa Kastav te Kulturno-prosvjetno društvo Istarska vila, pri kojemu djeluje scenska skupina Kastafski pučki teatar.

Osim bogatstva kulturno-povijesnih spomenika te vrlo stare tradicije školstva na ovome području, Kastavština je očuvala i vlastiti jezik, čakavštinu, koja ima velik broj starih obilježja hrvatskoga jezika. Izvanredna izražajna snaga čakavskoga narječja rezultirala je činjenicom da su mnogi kastavski lokalni pjesnici i književnici pisali na čakavštini; ovdje svakako treba izdvojiti Berta Lučića, najizvođenijega i najpopularnijega kastavskoga komediografa.

Jedno od starih, očuvanih kastavskih nasljeđa svakako je i karnevalska tradicija, odnosno Pust. Naime, u vrijeme od blagdana sv. Antona (Antonje, 17. siječnja) do Pepelnice (Pusne srede) svake se subote na Kastavštini održavaju maškarani plesovi - pusni tanci. Karneval završava na Pepelnicu (Prvu sredu) spaljivanjem živopisno izrađene slamnate lutke (Pusta) koja je simbolični krivac za sve nedaće koje su pogodile stanovništvo ovoga kraja proteklih godinu dana.

U Kastavštini su i danas vrlo popularni pohodi zvončara koji vjerojatno sežu još u pretkršćansko doba, kada su bukom zvona i zastrašujućim maskama zvončari tjerali zimu i zazivali proljeće.

Među višestoljetnim manifestacijama ovoga grada je i praznik mladoga vina, autentične belice, poznatiji pod imenom Bela nedeja. I danas, kao i u stara vremena, Bela se nedeja slavi prve nedjelje u listopadu, kada se u Kastvu priređuje velik sajam. Ova je, u narodu omiljena pučka priredba, redovito obogaćena različitim sadržajima: prezentacijom starih zanata, sajmom vina, izložbama, glazbenim i scenskim događanjima, predstavljanjem knjiga, ali i izvanrednom ponudom raznovrsnih domaćih jela i pića te ponudom različitih roba.

Koliko Kastavci drže do svoje baštine, može se doznati posjetom Muzejskoj zbirci Kastavštine uređenoj 1981. godine. U njoj se čuvaju arheološki nalazi, keramika i nakit pronađeni na nalazištima u gradskoj jezgri i oko nje, stari uporabni i drugi predmeti te brojni dokumenti koji svjedoče o povijesti Kastva.

U Pelinima, najstarijem dijelu Kastva, u kući u kojoj je nekad bila bačvarija, uređena je prva u nizu malih zavičajnih zbirki – jedinstvena Vikotova bačvarija. Prostor je zbirke dijelom uređen kao nekadašnja bačvarska radionica, a prigodno se ovdje organiziraju prezentacije bačvarskoga zanata. Uz izloženi bačvarski alat te prepoznatljive bačvarske proizvode, u istome je prostoru moguća i degustacija kastavskih vina i rakija. Skromna radionica na osobit je način dočekala i ispratila brojne svjetski ugledne umjetnike i druge, manje poznate, ali jednako drage goste Kastva te dostojno predstavila kastavsku srdačnost.

Nakon Vikotove bačvarije niska je kastavskih zavičajnih zbirki upotpunjena otvaranjem Osojnakove kotlarije u prostoru ispod Fortice, u kojemu je nekada radila kotlarija poznatoga kastavskoga majstora Milka Osojnaka. U Osojnakovoj kotlariji je kovačko ognjište, kamenice za vodu te autentični bakreni predmeti koji su se prije mnogo godina koristili u domaćinstvu za pripremu hrane - kotlići, pinjate i sure, te posude za vodu kao što su paj i kabal. Prostor je zbirke oplemenjen i fotografijama te se u njemu može gotovo osjetiti duh proteklih vremena.

Unutar gradske jezgre u predjelu Pelini smještena je Idičina peknjica, Mići zavičajni muzej posvećen pekarskom zanatu, a nazvan po Idi Bačić (Idici), posljednjoj kastavskoj pekarici koju Kastavci i danas pamte kao vrsnu kuharicu i pekaricu. U autentičnom prostoru Zbirke nalazi se obnovljena i revitalizirana stara krušna peć zidana u kamenu i opeci te stari lopar, drvena lopata za umetanje i vađenje kruha iz peći. Tijekom obilaska peknjice posjetitelji mogu uživati u jedinstvenom ugođaju izvornoga ambijenta te mirisu i okusu svježe ispečenog kruha.

Radionica uglednog kastavskog kovača Ivana Rubeša Fileta nalazi se u privatnom vlasništvu obitelji Rubeša u predjelu Dukići. Središnji prostor kovačije je otvoreno ognjište, uz kojeg je smješten veliki kožni mjeh kojim se raspiruje vatra, nakovanj, kamenica s vodom za kaljenje metala te oko četrdeset različitih čekića i dvadesetak vrsta kliješta. U prostoru kovačije su se izrađivali raznovrsni predmeti široke primjene, od ključeva, brava i okova do ograda, vrata i dijelova za štednjake.

Newsletter