• hr
  • en
  • de
  • it
  • fr

Pust va Kastve 2018.

10.01.2018.

U Kastavštini (pust, poklade) maškare traju od blagdana sv. Antona (Antonje) – 17. siječnja do Pepelnice (Čiste srede) koja ove godine ''pada'' 14. veljače. Karnevalski običaji koji su se na području Kastavštine sačuvali do početka trećeg tisućljeća čvrsto su ukorijenjeni u navike stanovništva. Vrijeme maškara na području Kastavštine proteže se od 17. siječnja do Pepelnice. Rano ujutro 17. siječnja Kastavštinom odjekuje zvuk roga koji najavljuje početak karnevala.

Pokladne ludosti, takozvane pusne nemotarije najavljuju se puhanjem u Antonjski rog, a na središnjem gradskom trgu okupljaju se članovi svih mašakaranih družina (pusneh kumpanij). Oni predstavljaju svoj pokladni program i Pusta (slamnatu lutku), kojega će uz prigodan program osuditi i spaliti na Pepelnicu. Grad Kastav jedini je koji ima pusni statut po kojemu se dodjeljuje nagrada Zlatna Broskva najboljoj maškari u prošloj godini. Među maškarama svake se godine bira pusni gradonačelnik (ove godine to je predstavnik PO Rubeši) koji preuzima svu vlast za vrijeme trajanja karnevala.

Karnevalski program nazvan ''Pust va Kastve'' zajednički kreiraju pusni ljudi, predstavnici Grada Kastva i Turističke zajednice. Za vrijeme manifestacije ''Pust va Kastve 2018.'' ljubitelji maškara i posjetitelji imati će priliku u ugostiteljskim objektima pogledati izložbe dječjih radova djece iz dječjeg vrtića Vladimir Nazor, prisustvovati devetom maškaranom rallyu šarenih prometala ''Halubje – Liburnija'',  te dočekati Frlanske zvončare u Rubešima, Jurčićima i Trinajstićima. Naime, u čitavoj  Kastavštini, i na gotovo cijelome sjevernojadranskom prostoru, sačuvana je tradicija zvončara. Korijeni ovoga običaja sežu još u pretkršćansko doba, kada su bukom zvona i zastrašujućim maskama s rogovima ljudi obilazili naselja tjerajući zimu, zle duhove i zazivajući proljeće. Ove godine po peti će put Trg Matka Laginje pohoditi Grobnički dondolaši, koji kao čuvari rituala običaja i tradicije obilaze sela u svojem kraju, a Kastav posjećuju zbog druženja i više u smislu turističke atrakcije.

Ribarska fešta u Trinajstićima koja se organizira od 1997. godine i ove godine obilježava svoje 20. izdanje, održat će se u subotu, 10. veljače s početkom u 17,00 sati. Utemeljena na legendi o tome kako su Kastavci sadili sardelice, ova ideja pretočena je u stvarnost i uz priliku za druženje i ples, gostima se nude jednostavne primorske marende – sardelice, kruh i čaša vina. Svake godine Ribarska fešta u Trinajstićima sve je zanimljivija i privlači sve više znatiželjnika. Odmah u nedjelju Rubeše (u 13,30 sati) i Spinčiće (15,00 sati) na jednom od najduljih zvončarskih pohoda obići će Mučićevi zvončari.
 
Pusni pondejak (ponedjeljak) tradicionalno je, od 1949. godine, rezerviran za staru izvornu skupinu iz istočnog dijela Kastavštine - Halubajske zvončare. Odjeveni u bijele hlače i mornarske majice kratkih rukava s posebno stiliziranim maskama u obliku životinjskih glava zvončari obilaze sela Kastavštine uz zvukove harmonike, bubnja, i trube te uz pjesmu i ples najavljuju proljeće, tjeraju zimu i jačaju socijalnu koheziju ljudi primorskog kraja.
 
Halubajski zvončari mogu se podičiti sa dva vrijedna priznanja, na nacionalnom i svjetskom nivou. Prvo priznanje je iz 2007. godine kojim se oni, kao i njihov pokladni pohod, proglašavaju kulturnim nematerijalnim dobrom od značaja za Hrvatsku, te su slijedom istog upisani u Registar kulturnih dobara Hrvatske. Cijeli proces ovoga postupka trajao je čak četiri godine i predstavlja veliki korak u očuvanju tradicije zvončara. Ona im pruža osjećaj identiteta i kontinuiteta te tako promiče poštovanje za kulturnu raznolikost i ljudsku kreativnost.
 
Drugo priznanje, ono svjetskoga značenja, datira iz rujna 2009. godine kada su Halubajski zvončari uvršteni na UNESCO-ovu reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine svijeta ustanovljenu Konvencijom o zaštiti nematerijalne kulturne baštine u 2003. godini. Ondje je upisan »Godišnji pokladni ophod zvončara s područja Kastva«. I u ovaj projekt uloženo je mnogo truda i rada tijekom tri godine prikupljanja i sistematiziranja potrebnog materijala. Halubajci su morali dokazati svoje 150-ogodišnje postojanje prikupljajući dokumente i fotografije koji datiraju iz tog vremena, a na kojima se jasno vide njihova obilježja, pohod, specifičan hod i okupljanje u kolo te garantirati da će nastaviti tradiciju zvončarstva i sustavno raditi s mlađim generacijama kako tradicija zvončara ne bi izumrla.
 
Završnica maškara odnosno spaljivanje pusta rezervirano je za Čistu sredu tj. Pepelnicu. Krivac za sve prošlogodišnje nevolje spaljuje se uz obrazloženje presude koja se naziva pusna napoved (pokladna, karnevalska kronika), i to Mići pust u izvedbi Dječjeg vrtića ''Vladimir Nazor'' Kastav te konačno paljenje ''krivca'' u Rubešima i Jurčićima.

Galerija fotografija