• hr
  • en
  • de
  • it
  • fr

Mići zavičajni muzeji

Zanatstvo je u Kastavštini oduvijek bilo razvijeno. Kastavski zanatlije – bačvari, kotlari, kovači, stolari bili su nadaleko poznati, a njihovi proizvodi bili na cijeni i izvan Hrvatske. Bogata etnografska baština Kastva predstavljena je u Muzejskoj zbirci Kastavštine i u Mićim zavičajnim muzejima posvećenim obrtima.

KUĆA BELICEKUĆA BELICEKUĆA BELICE

KUĆA BELICE

Interpretacijski centar Kuća Belice posjetiteljima približava vinarsku, vinogradarsku i podrumarsku tradiciju Kastavštine kao važan dio lokalnog života i identiteta ovog kraja. Ova tema predstavljena je na pristupačan i angažirajući način prilagođen različitim dobnim i interesnim skupinama posjetitelja. Kuća je i mjesto održavanja kulturnih, enoloških te edukativnih događanja, te promocije kastavskog vinarstva.
 
Povijesna svjedočanstva vezana uz vino u Kastvu nalazimo već u srednjovjekovnom Zakonu kastafskom, koji određuje davanja koja su lokalni stanovnici bili dužni prinjeti u vinu te kažnjava njegovo razvodnjavanje. Anegdote o vinu i  kastavcima u 17. st. donosi i čuveni slovenski polihistor Valvasor.
 
Predstavljen je i trud lokalnih težaka uložen u krčenje zemljišta te dobivanje obradivih površina od ovdašnjeg kamenitog tla, kao i razni poslovi i sredstva korištena u vinogradarstvu, o bolestima vinove loze koje krajem 19. stoljeća dolaze u ove krajeve te vidjeti tehnička sredstva korištena u njihovom suzbijanju.
 
Značajan dio postava posvećen je samoj Belici: kupaži sastavljenoj od nekoliko lokalnih sorti grožđa, najreprezentativnijem kastavskom vinu, te priči o spašavanju ovog važnog dijela kastavske tradicije koji se na kraju 20. stoljeća našao na rubu izumiranja.
 
Posjetiteljima se na kraju obilaska nudi da belicu i kušaju u ambijentu starogradske konobe i nekadašnje bačvarske radionice koja se nalazila u podrumu kuće, uz gostoprimstvo udruge Belica koja je nositelj projekta revitalizacije kastavskog vinarstva i vinogradarstva.
 
U tom prostoru, prostoru nekadašnje bačvarske radionice – bačvarije postavljena je izložba alata za pravljenje bačava i ostalog drvenog suđa te proizvodi bačve, bačvice, barilce, kablovi i drugo. Raznovrsni proizvodi kastavskih bačvara za pripremu, skladištenje te transport hrane i pića prodavali su se u Istri, na otocima te u Dalmaciji. Bačvarski predmeti izrađivani su od duga iz tvrdog (dud, hrast, kesten) i mekog drva (smreka, jela) uglavnom nabavljenog u Gorskom kotaru. Obruči kojima se stežu bačve također su prvotno bili drveni. Za izradu različitih vrsta, oblika i zapremina posuda (od nekoliko do više tisuća litara) potrebno je veliko iskustvo, strpljivost, preciznost i umješnost u isticanja najboljih osobina iz različitih struktura drva.
 
U izložbenom prostoru uz razgledavanje izložbe o zanatskoj tradiciji moguće je organizirati i degustaciju domaćeg vina i rakije, a ljeti u dvorištu bačvarije, u staroj jezgri Kastva organiziraju se i manja druženja i kulturna događanja – promocije, prezentacije te koncerti.
 
Radno vrijeme: četvrtak-nedjelja od 17 do 21 sat
Info: 091 6227921
 

 

IDIČINA PEKNJICA

IDIČINA PEKNJICA

Najstarija krušna peć na drva u Kastvu sačuvana je upravo u Idičinoj peknjici u Pelinima, dijelu stare jezgre Kastva. Drvo bi u naramcima na leđima donosile kastavske žene iz obližnje šume Loza. Ugled pekara procjenjivao se okusom, izgledom i cjelokupnom kvalitetom kruha te urednošću i čistoćom pekarnice. Kao vrsnu pekaricu i kuharicu Kastavci još uvijek pamte Idu-Idicu Bačić (1890. - 1975.), koja je dugi niz godina pekla kruh u svojoj peknjici u Pelinima. Prvenstveno njoj u spomen i svim kastavskim majstorima pekarima sačuvan je ovaj autentični prostor - Idičina peknjica - kao jedan od niza malih zavičajnih muzeja u Kastvu.

OSOJNAKOVA KOTLARIJA

OSOJNAKOVA KOTLARIJA

Osojnakova kotlarija jedna je od rijetkih i najpoznatijih radionica posljednjega kastavskoga majstora kotlara Milka Osojnaka (1911.-1994.) u ovom dijelu Hrvatskog primorja. U njoj su se izrađivali kotlarski proizvodi od bakra - razni kotlovi za kuhanje rakije, suđe za poljoprivredu te predmeti za domaćinstvo kotlići, pinjate (veće plosnate tanjure), sure (tave), kablovi i manji pribor. Očuvan je izvorni izgled kotlarije sa starim mijehom, ognjištem i nakovnjem te zbirkom alata i artefaktima majstora Milka Osojnaka.

FILETOVA KOVAČIJA

FILETOVA KOVAČIJA

U privatnom vlasništvu obitelji Rubeša očuvana je radionica uglednoga kastavskoga kovača Ivana Rubeša Fileta. U prvoj polovici 20. stoljeća u Kastvu su bile poznate i Bondetova, Baničićeva te Romanotova kovačnica, smještene pred gradom, u Dukićima i na Belvederu. Pripadale su obiteljima Babić, Dukić i Blečić, ali ih se prepoznavalo po nadimcima, izvedenim iz umanjenica osobnih imena ili naziva zanimanja kojima su se bavili, što je karakteristično za područje Kastva i bliže okolice. Središnji prostor kovačije je otvoreno ognjište, uz kojega je smješten velik kožni mijeh kojim se raspiruje vatra, nakovanj, kamenica s vodom za kaljenje metala, te oko četrdeset različitih čekića i dvadesetak vrsta kliješta. Kovači su izrađivali raznovrsne predmete široke primjene, za domaćinstvo i okućnicu, ratarsko oruđe i alate za druge zanate. Kovači – bravari izrađivali su i popravljali ključeve, brave i okove. Vrsnost kovača pokazivala je izrada zahtjevnijih predmeta, primjerice sjekire, a osobiti spoj umijeća i maštovitosti pokazuju predmeti koji su imali i ukrasnu namjenu te ograde i vrata koja još uvijek dočekuju posjetitelje.

 

 

Napomenaposjete Mićim zavičajnim muzejima potrebno je unaprijed dogovoriti, telefonom 051 691 425, ili mailom: tz.grada.kastva@ri.t-com.hr